петак, 17. децембар 2021.

Slobodan Jovanović: Šta je poluintelektualac

„Uzimajući ga u njegovom najpotpunijem i najizrazitijem vidu, poluintelektualac je čovek koji je uredno, pa možda, čak, i s vrlo dobrim uspehom svršio školu, ali u pogledu kulturnog obrazovanja i moralnog vaspitanja nije stekao skoro ništa.

Bilo usled njegove urođene nesposobnosti ili zbog mana školskog sistema, nije dobio podstreka za duhovno samorazvijanje. On uopšte duhovne vrednosti ne razume i ne ceni. Sve ceni prema tome, koliko šta doprinosi uspehu u životu, a uspeh uzima u „čaršijskom” smislu, dakle sasvim materijalistički. S ostalim duhovnim vrednostima odbacuje i moralnu disciplinu, ali ne sasvim, jer prekršaji te discipline povlače krivičnu odgovornost. Ipak i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac. Neomekšan kulturom, a sa olabavljenom moralnom kočnicom ima sirove snage napretek. Školska diploma, kao ulaznica u krug inteligencije, dala mu je preterano visoko mišljenje o sebi samom.

U društvenoj utakmici taj diplomirani primitivac bori se bez skrupula, a s punim uverenjem da traži samo svoje pravo koje mu je škola priznala. On potiskuje suparnike nemilosrdno kao da nisu živa bića nego materijalne prepone. On je dobar „laktaš” – izraz koji je prodro u opštu upotrebu jednovremeno s pojavom poluintelektualaca.

Pretpostavimo da se u njemu probudila politička ambicija i da je uspeo postati ministar. Taj položaj mogao je da ugrabi samo kroz silno guranje i strmoglavu jagmu i zato će smatrati da je to sada nešto „njegovo”. Iz te svoje tekovine ili bolje reći plena, gledaće da izvuče što više ličnog ćara. Biće „korupcionaš”, ali neće biti sasvim svestan toga fakta, toliko će mu to izgledati prirodno i na svom mestu. Jedan poluintelektualac, kad je čuo da se govori o njegovoj ostavci, rekao je:

„Ko je lud, da se odvaja od punog čanka?!”

Njemu je izgledalo nepojmljivo da se čovek ne koristi ministarskim položajem, kao što bi bilo nepojmljivo da čovek kraj punog čanka ostane gladan.

Politička ambicija jednog poluintelektualca zapravo i nije politička. Ona se sastoji samo u tome, da se čovek kroz politiku obogati i da na visokim položajima progospoduje. On ne zna ni za kakve više i opštije ciljeve. Tek kad poluintelektualac izbije na vrhunac političkog uspeha, vidi se kako je on moralno zakržljao. Pored poluintelektualca koji je uspeo, postoji i poluintelektualac koji nije uspeo.

Već pravi intelektualac, nezaposlen ili zapostavljen, gotov je opozicionar. Poluintelektualac u takvom položaju tim je opasniji, što ne zna ni za kakve moralne obzire koji bi njegovo ogorčenje ublažavali. To nije bilo slučajno da su mnogi ozlojeđeni poluintelektualci otišli u komuniste.

Poluintelektualac je bolesna društvena pojava, koja je obelodanila dvije stvari:

1. Da je kulturni obrazac potrebna dopuna nacionalnog i političkog obrasca, što se naročito oseća onda kada uticaj ta dva obrasca prestane da slabi;

2. Da škola koja se ograničava na davanje znanja, bez uporednog vaspitavanja karaktera, nije u stanju da spreči pojavu takvog društvenog tipa kao što je poluintelektualac.”

Tekst preuzet iz Politikinog zabavnika, koji je objavio dio teksta iz knjige “Jedan prilog za proučavanje srpskog nacionalnog karaktera” (1964, Kanada), pod naslovom “O intelektualcu” Slobodana Jovanovića, srpskog istoričara, književnika, političara Kraljevine Jugoslavije.

четвртак, 11. новембар 2021.

Rekli su...60

 

1.     Što bolje poznajem ljude, više volim pse. (Šarl de Gol)

2.     Politikom se bave ljudi koji nemaju nijedan drugi dar. Recite mi jednog obućara koji je dobar u svom poslu, a koji će biti spreman da sedi u Skupštini deset sati svaki dan. To je nemoguće, takav čovek ne postoji. Obaveza je da ne znaš ništa drugo da radiš nego samo to. (Milan Lane Gutović)

3.     Nemojte da pravite grešku i tretirate pse kao ljude, jer će oni onda vas tretirati kao pse. (Josif Staljin)

4.     Moj cilj u životu jeste da budem onoliko dobar koliko moj pas misli da jesam. (Sigmund Frojd)

5.     Ljudske prirode su slične, samo se po navikama razlikuju. (Konfučije)

6.     Navika je druga priroda. (Vladeta Jerotić)

7.     Slikam kao što neko gricka nokte. Za mene je slikanje loša navika jer ne umem ništa drugo da radim. (Pablo Pikaso)

8.     Užasno je kad se čovek navikne na sumnju. Sumnja razdvaja ljude, kao otrov razjeda prijateljstva i razbija veze. To je trn koji boli, mač koji ubija. (Buda)

9.     Brak treba da se bori sa čudovištem koji proždire sve u njemu - navikom. (Onore de balzak)

10.  Svako od nas se prilagođava nekoj dužnosti. Ako negujemo naviku da taj posao radimo dobrovoljno, žudnja za radom biće jača, što će nas činiti zadovoljnijim, pa ćemo tako usrećiti i druge. (Mahatma Gandi)

11.  Sva ljudska delanja imaju bar jedan od ovih sedam uzoraka: slučajnost, narav, prisilu, naviku, razlog, strast i žudnju. (Aristotel)

12.  Navika je navika i čovek je ne može izbaciti kroz prozor, nego mora polako da je gura dole, stepenicu po stepenicu. (Mark Tven)

13.  Naučnici se grozno ponaašaju, osim ako ne poržih njihovu teoriju. Onda možeš i da pozajmiš novac. (Mark Tven)

14.  Ima nečeg zadivljujućeg u nauci Čovek dobija bogatu zalihu zaključaka uloživši tričavu količinu činjenica. (Mark Tven)

15.  Pretpostavke su dobre. ali otkrića su još bolja. (Mark Tven)

16.  Tako radi naučnik. Provede trideset godina gradeći brdo činjenica u nameri da dokaže neku teoriju. Zatim postane toliko srećan zbog svojih dostignuća da zanemari najvažniju činjenicu, da svi njegovi napori dokazuju nešto sasvim drugo. (Mark Tven)

17.  Zakon često dopušta ono što čast zabranjuje. (Nikolo Makijaveli)

18.  Svako vino valja probati, neka samo pijuckati, a neka treba popiti do kraja. (Paulo Koeljo)

19.  Ako vino nije ono koje služi za pričešće, ne znači da ga ne treba piti pobožno. (Onore de Balzak)

20.  Dečaci bi do osamnaeste godine trebalo da se klone vina, jer nema smisla vatri dodavati vatru. (Platon)

21.  Bolje je što ne znati, nego naopako i zlo znati. (Dositej Obradović)

22.  Učenje bez razmišljanja zaludan je posao, misao bez znanja je opasna. (Konfučije)

23.  Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem. (Lav Tolstoj)

24.  Narod pamti i prepričava ono što može da shvati i da pretvori u legendu. (Ivo Andrić)

25.  Veliki neprijatelj istine često nije laž, slobodna, smišljena i nepoštena, već mit, uporan, ubedljiv i nerealan. (Džon Kenedi)

26.  Uostalom, čovek bira one mitove u koje hoće da veruje i koji mu pomažu da živi. (Danilo Kiš)

27.  Ljudi na vlasti toliko žure da stvore mit o nepogrešivosti da čine sve kako bi ignorisali istinu. (Boris Pasternak)

28.  Ima ljudi koji su hrabriji pred smrću nego pred životom. (Jovan Dučić)

29.  I hrabrost mora nečem da služi da bi s pravom nosila to ime, tek prema prirodi stvari kojoj služi ona dobiva svoju punu vrednost i pravo značenje. (Ivo Andrić)

30.  Hrabrima se nikad ništa ne događa. (Ernest Hemingvej)

31.  Čovek može da nađe koliko god hoće prijatelja sa kojim ać eda priča, ali malo je onih sa kojima će da ćuti. (Momo Kapor)

32.  Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Momo Kapor)

33.  Nikada nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, već samo za one koje mi volimo. (Momo Kapor)

34.  Pravo je čudo kako čovek u tuđini odjedanput počne da shvata vrednosti nekih stvari i reči, na koje kod kuće nije ni obraćao pažnju. (Momo Kapor)

35.  Zvezde padaju i danju, samo to mnogi nisu u stanju da vide. (Momo Kapor)

36.  Osmehneš li se deci, ona uzvrate osmehom. Osmehneš li se odraslima, oni se pitaju: Zašto se ovaj smeje? (Momo Kapor)

37.  Traži se jedna polovna nedelja, bez vesti o nesrećama i ratovima. Traže se prijatelji, makar dotrajali, svi oni iščezli, raseljeni, izgubljeni, poženjeni, traže se svi oni što su nas raznosili komad po komad, deo po deo,: delove našeg vremena, naše ljubavi, traže se da vrate ljubav. (Momo Kapor)

38.  Kada mi se neki pisac hvali kako perfektno govori šest jezika obično mu savetujem da se zaposli na nekoj hotelskoj recepciji. Tamo čeznu za takvima.Ja, lično, imam velikih muka i sa maternjim. Jedva nađem reči koje su mi potrebne za sva čuda koja nam se događaju. (Momo Kapor)

39.  Kažu da je knjiga čovekov najbolji prijatelj, a to isto tvrde i za psa. Što se već jednom ne odluče ko je najveći prijatelj pa da kupim psa, ili knjigu. (Momo Kapor)

40.  Postoji li večna ljubav? Nisam večan pa ne znam. (Momo Kapor)

41.  Čovek bez majke stida nema. (Dobrica Ćosić)

42.  Budućnost i sudbina deteta uvek su delo njegove majke. (Napoleon Bonaparta)

43.  Ima li u logoru neki posao koji bi mogao da sjedini maštu i dušu, uzme san? Ima, samo jedan, kad radite za bekstvo. (Aleksandar Solženjicin)

44.  Ne možete da pobegnete od sutrašnje odgovornosti tako što je danas izbegavate. (Abraham Linkoln)

45.  Putovanja avionom su beskrajno dosadna, kao i sve što avio-preduzeća da zaštite putnike. Objavljuju, na primer, „stavite pojas, iskačite“. A ako putujete vozom, ništa vam ne kažu ni u trenutku sudara. (Horhe Luis Borhes)

46.  Kad se neko zaljubi, počne da vara samog sebe, a završi varajući druge. (Oskar Vajld)

47.  Svakome ću priznati pravo da me prevari, osim prijatelju. (Meša Selimović)

48.  Ljubav je partija karata gde svi varaju. Muškarci da bi dobili, žene da ne bi izgubile. (Alfred Hičkok)

49.  Ego je opčinjavajuće čudovište. Od detinjstva su me učili da uvek treba da dam sve od sebe. I tako sam počela da mislim da treba da spasem planetu. (Alanis Moriset)

50.  Čudovišta su stvarna. I duhovi. Oni žive u nama i ponekad pobeđuju. (Stiven King)

51.  Heroji ne postoje. U stvarnom životu pobeđuju čudovišta. (Džordž R.R.Martin)

52.  Bes je neprijatelj nenasilja. Ponos je čudovište koje proguta bes. (Mahatma Gandi)

53.  Ko god se bori sa čudovištima treba da pazi da usput i sam ne postane čudovište. (Fridrih Niče)

54.  Od svih božijih stvorenja samo jedno ne može da se potčini i veže za uzicu. To stvorenje je mačka. Kad bi čovek mogao da se ukrsti sa mačkom, to bi njega unapredilo, a mačku unazadilo. (Mark Tven)

55.  Voleo bih da znam da pišem tako misteriozno kao što mačka izgleda i ponaša se. (Edgar Alan Po)

56.  Oprezan sam kao mačka koja bi da ukrade hranu. (Vilijam Šekspir)

57.  I najmanja mačka je remek-delo. (Leonardo da Vinči)

58.  Nijedna životinja nema više slobode od mačke. Mačka je najveći anarhista. (Ernest Hemingvej)

59.  Brojevi upravljaju svetom. (Pitagora)

60.  Ugled lekara čini broj uglednih ljudi koji su umrli pod njegovom brigom. (Džordž bernard Šo)

61.  Ima trenutaka kad se vreme odjednom zaustavi i postane večno. (Fjodor Dostojevski)

62.  Vreme je majstorsko rešeto. (Petar Petrović Njegoš)

63.  Vreme nije uvek strog roditelj, iako ne čeka svoju decu, blago pomiluje one koji ga dobro upotrebe. (Čarls Dikens)

64.  Vreme mili nemilosrdno i ni najmudriji ni najbogatiji čovek nema snage da ga skrati ili produži jednu sekundu. (Ivo Andrić)

65.  Svaki svoj naum izvedi tako kao da od njega zavisi sva budućnost. (Kardinal Rišelje)

66.  Ako započnemo svađu između prošlosti i sadašnjosti, uvidećemo da smo izgubili budućnost. (Vinston Čerčil)

67.  Budućnost. To je razdoblje o kom maštamo da će nam sve krenuti nabolje, da ćemo steći iskrene prijatelje i da nas sreća neće napuštati. (Embrouz Birs)

68.  Kome je teško da se rastane sa prošlošću, tome ne vredi ni da pokuša da gleda u bolju i svetliju budućnost.

69.  U prošlosti je postojala opasnost da ljudi postanu robovi. U budućnosti je opasnost da postanu roboti. Doduše, roboti se ne bune.

70.  Budućnost je često već tu pre nego što so mi dorasli da je dočekamo.

71.  Život je niz sudara sa budućnošću, to nije zbir onoga što smo bili, već onoga što težimo da budemo.

72.  Učini što ti je dužnost i još malo više od toga, a budućnost će se već pobrinuti za ostalo.

73.  Reč „sutra“ izmišljena je za neodlučne ljude i decu.

74.  Budućnost je mutno ogledalo. Svako ko u njega pokuša da pogleda ne vidi ništa drugo osim obrisa poznatog i zabrinutog lica.

75.  Vreme uništava umovanje čoveka, ali potvrđuje rasuđivanje prirode.

76.  Pod našim nebom se često ni desetleća ni u šta ne računaju. Mi još mislimo da je sve vreme pred nama, da je vreme nepotrošivo.

77.  Vreme stvara više konvertita nego razum.

78.  Vreme je dar večnosti.

79.  Ne svaljujte svoje lične greške na vreme. Ono ih i samo ima previše.

80.  Nikad nema vremena da to učiniš kako valja, ali uvek ima vremena da to učiniš ponovo.

81.  Ne slažem se sa matematikom. Smatram da zbir nula daje opasan broj.

82.  Sa kvalitetima koje mačke poseduju kao što su lična higijena, privrženost, ponos i hrabrost, pitam vas koliko nas bi moglo da postane mačka?

83.  Kad mački nešto narediš, ona to prosledi svom repu.

84.  Nije važno koje je boje mačka, već da li lovi miševe.

85.  Kod mačaka je posebno zanimljivo to što imaju isti pogled bez obzira na to da li upravo gledaju leptira ili masovnog ubicu.

86.  Mačji slušni aparat napravljen je tako da dozvoljava ljudskom glasu da lako uđe na jedno uvo, a još lakše izađe na drugo.

87.  Knjige su moji izložbeni trofeji koje gajim i prodajem kako bih izdržavao svoju mačku.

88.  Proučavao sam mnogo filozofa i mnogo mačaka. Mudrost mačaka je nesumnjivo superiorna.

89.  Ako se boriš sa čudovištima, ne postaneš uvek i sam čudovište. Ali nisi više ni sasvim čovek.

90.  Umetnik mora da se pokloni pred čudovištem sopstvene mašte.

91.  Tvoje pamćenje je čudovište, ti zaboravljaš, ali ono ne zaboravlja.Ono čuva stvari, ili ih krije i priziva ih za tebe po sopstvenom hiru. Misliš da imaš pamćenje? Ono ima tebe.

92.  Ne možete da stvorite čudovište i da kukate kad nagazi nekoliko zgrada.

93.  Junacima su potrebna čudovišta da opravdaju svoja junaštva.

94.  Korov je osvojio sve načine opstanka, jedino ne ume da raste u pravilnim redovima.

95.  Nikada nemojte da idete kod lekara kome je uvenulo sveće u ordinaciji.

96.  Društvo se unapređuje kad starci sade drveće znajući da nikada neće sedeti u njegovom hladu.

97.  Meni najmanji cvetić može da donese misli koje često leže preduboko za suze.

98.  Svakoga lepog jutra testera obori drvo kome je trebalo sto godina da izraste.

99.  Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu.

100. Mnogi izmišljaju da bi prevarili, a mnogi jer su sami prevareni.

101. Svi se rađamo čestiti, a umiremo kao varalice.

102. Divljaci se uzajamno proždiru, pitomi se uzajamno varaju.

103. Neko kod druge uvek obmanjuje mora konačno i sebe da obmane.

104. Varati drugog - to je put da prevarimo sebe.

105. Ako me jednom prevariš, ti si kriv. Ako me prevariš drugi put, ja sam kriv.

106. Nijedno putovanje nije loše, osim onog što vodi na vešala.

107. Očaj je sredstvo drastične promene. Samo oni koji mogu da ostave za sobom sve u šta su ikad verovali mogu se nadati bekstvu.

108. Poezija nije raspomamljivanje od osećanja već bestvo od njih, ona nije izraz ličnosti već bekstvo od nje. Narvno, samo oni koji imaju ličnosti i osećanja znaju šta znači želja da se od njih pobegne.

109. Pisanje je oblik terapije, ponekad se pitam kako svi oni koji ne pišu, komponuju ili slikaju uspevaju da pobegnu od ludila, melanholije, panike i strahasvojstvenih svakom ljudskom biću.

110. Onaj ko beži bežaće opet.

111. Napori da pobegnemo od svoje sudbine služe samo da nas vode ka njoj.

112. Čovek koji pokušava da pobegne nikada ne smatra da je dovoljno skriven.

113. Pobegao sam u sebe. ali su me i tamo našli.

114. Knjige ne nude stvarno bekstvo, ali mogu da spreče mozak u samoizluđivanju.

115. Jedino što sam naučio za sve ove godine jeste da nikada ne možete da pobegnete. Jedini izlaz je, unutra.

116. Majke su mnogo bolji izvor obaveštenja nego što se misli. Ne zbog onoga što kažu već zbog onoga što ne kažu, zbog tema koje u razgovoru naglo menjaju. Jedno je ljubav, drugo je psihologija.

117. Jedna dobra majka vrednija je od sto učitelja.

118. Jedan krik straha majke može da odzvanja kroz ceo život njene kćeri.

119. Detetu može da bude i previše majčine ljubavi.

120. Kad majka hrani dete, izdašna je kao nebo, kad deca hrane majku, broje svaki dan.

121. Bog nije mogao biti na svakom mestu, pa je zato stvorio majke.

122. Majčinska ljubav je bezuslovna, svezaštitna, sveobuhvatna. Pošto je bezuslovna, ne može se ni kontrolisati ni steći.

123. Mladost prolazi, ljubav propada, lišće prijateljstva opada, a majčinske tajne nade nadžive sve.

124. Kad bismo svim blagim osećanjima, svim poštenim i velikodušnim delima koja smo učinili mogli otkriti prvu istinsku klicu, našli bismo je skoro uvek u srcu svoje majke.

125. Svaka čupava devojčica je gazela u očima svoje majke.

126. Naše je samo ono što poklonimo drugima.

127. Hrabrost je nada da će metak pogoditi nekog drugog.

128. Do dana svoje smrti nijedan čovek ne može biti siguran u svoju hrabrost.

129. U svakoj borbi najhrabriji su posmatrači.

130. Hrabrost je vrsta spasenja.

131. To je hrabrost u životu da se ne odstupajući podnese što nebo šalje.

132. Mnogi su hrabri tek onda kad ne vide nikakav drugi izlaz.

133. Sreća odvažne prati.

134. Hrabar je onaj koji čini ono što može.

135. Nikada nemojte pobrkati mit i laž. Misli svih najvećih i najmudrijih ljudi do sada izrazile su se kroz mit.

136. Postmodernisti veruju da je istina mit, a mit istina. Nekada se ovo stanje zvalo psihoza.

137. Pogled prosvetiteljstva na čovečanstvo potpuni je mit. Navodi nas da mislimo da smo uglavnom duševno zdrava i razumna stvorenja, a nismo.

138. Kada se mit sretne sa mitom, sukob je vrlo stvaran.

139. U mitove se ne veruje. Oni se shvataju i razumeju.

140. Znanje i pravda govore dok mržnja i nepravda urliču.

141. Što čovek manje zna, zadovoljniji je sobom i onim što zna.

142. Mnogi znaju mnogo, ali niko sve.

143. Da bi se znanje dobro svarilo, potreban je dobar apetit pri gutanju.

144. Ranije je čoek bio gospodar svoga znanja. Danas je znanje njegov gospodar.

145. Sa znanjem nikad nisi načisto ili žališ što ne znaš više ili žališ što ne znaš manje.

146. Jedan od najsmešnijih nedostataka na svetu sastoji se u tome da ljudi uvek veruju da znaju ono što im je potrebno da znaju.

147. Bolje je znati malo, ali to malo temeljno, nego mnogo a površno.

148. Nekoliko čaša vina sklopi stotinu poslova.

149. Bolje je neprijatelja zadržati van kuće, nego ga terati iz kuće.

150. Grube šale prijatelja isto su što i izdaja.

151. Za gašenje požara ne traži se čista voda.

152. Znanje je kao stablo baobaba: jedan ga čovek ne može obuhvatiti.

153. Kada ti je teško - plači, ali neka tvoje suze ne teku po zemlji - mogle bi da je uprljaju.

154. Samo glupog čoveka mogu slomiti sitne stvari.

155. Laž može naneti bol sto puta veću nego koplje.

156. Mudrost ne stanuje samo u jednoj kući.

157. Ostavi onome koji voli ono što voli, jer ako mu kažeš da ostavi ono što voli, on će i dalje voleti ono što voli, a tebe će mrzeti.

158. Prevelika mudrost graniči se s glupošću.

159. Laž ima sedam završetaka, a istina samo jedan.

160. Preteranom dobrodušnošću nećeš daleko dogurati.

161. Srećna je krtica koja živi pod zemljom i ne vidi ovaj i ovakav svet.

162. Srce je to koje nas vodi u raj i pakao.

163. Srce nije koleno da bi se moglo saviti.

164. Šta će nam bogatstvo ako zbog njega svakog trenutka možemo izgubiti glavu.

165. Što ne postigneš vikom, postići ćeš ćutanjem.

166. Ljudi se razbole od neispunjenih želja.

167. Znanje je skriveno u svakoj stvari. Nekada je ceo svet bio biblioteka.

168. Dete je gost u vašoj kući: nahranite, naučite i pustite.

169. Sve na svetu ima svoju pesmu.

170. Kuća je tamo gde se osećate dobro.

171. Svakoj osobi su potrebni tihi dani da se čuje.

172. Stavi na udicu pohvale pa ćeš uloviti budale.

173. Bogatom kapom nećeš sakriti siromaštvo u vlastitoj glavi.

174. Lakše je svađe izbeći, nego ih okončati.

175. Ako ideš brzo sustići ćeš nevolju, ako ideš sporo, nevolja će tebe sustići.

176. Ne hvali me u oči, ne kudi me iza leđa.

177. Čovek nije ljubomoran kad voli već kad želi da bude voljen.

178. Ko vređa nebo, nema kome da se moli.

179. Brzo se suše suze za tuđom boli.

180. Sreća je kao groznica; koga hoće, toga spopadne.

181. Ljudska zloba uvek dolazi iz nemoći.

182. Tajna čovekovog bića nije u tome da živi, već zašto živi.

183. Visina kulture određuje se odnosom prema ženi.

184. Samo suze u srcu velike boli znaju, ali ne i suze u očima.

185. Dvojica mogu više nego jedan, ali jedan može više nego desetorica.

186. Najbolje putuje onaj koji zna kada treba da se vrati.

187. Dete je kao testo; kako si ga zamesio, tako će i izrasti.

188. Nikad ne umire samo onaj čovek koji za sobom ostavi decu.

189. Samo prijatelj će se složiti sa tobom, ali pravi prijatelj će se raspravljati.

190. Mnogo znati, znači pre vremena ostariti.

191. Što u mladosti bacamo, u starosti prosimo.

192. Dok novac govori, istina ćuti.

193. Siromaštvo je greh koji bogataš nikada ne oprašta.

194. Od svog truda bit ćeš sit, ali ne i bogat

195. Budi uveren da si u pravu, pa tek onda idi napred.

196. Dugo čeka onaj koji nestrpljivo čeka.

197. Strah je prvi pomoćnik neprijatelja.

198. Kad muž pije, pola kuće gori; kad žena pije, gori cela.

199. Bogataš u tuči nastoji sačuvati lice, a siromah kaput.

200. Dobra osoba vidi dobre znake.