петак, 22. јануар 2021.

Jonathan Lee Vice "Pupoljak zla"

Iz knjige Jonathan Lee Vice-A "Pupoljak zla"

Ditrih Hefler je pričao dalje ...

- Nikola Tesla je bio Srbin; moram priznati da Srbima baš nisam naklonjen.

Veoma čudan narod: ne možete ih ukrojiti ni u jedan svetski poredak. Iako znaju da gube, bez krvi neće dati nijednu svoju teritoriju. 

Za vreme Drugog svetskog rata stradali su koliko i Jevreji... Za jednog nemačkog vojnika ubijano je 100 Srba, mađarske kaznene jedinice su ih klale i bacale pod novosadski most.

Bugari su im upadali u sela i ubijali žene, decu i starce na najsvirepiji način. Hrvatska ustaška vojska je napravila specijalan nož za klanje Srba, a katolički sveštenici su išli sa njom govoreći: »Vi koljite, a mi ćemo da vas odrešujemo od

greha.«

Turci su im odvodili mušku decu. Prekrštavali su ih i muslimani i katolici. 

U Prvom svetskom ratu Francuzi su im poslali topove, ali pogrešnu đulad da bi se

što duže branili a što više izginuli; slali su im brašno za vojsku pomešano sa piljevinom, da bi im na kraju rata naplatili i pertle. Nemački avioni su ih bombardovali 1941. godine, a saveznički 1944. godine. 

Rekli su „ne" Turcima, „ne"

Austrougarima, ustali su protiv nemačke okupacije, i protiv Staljina 1948. Nikada nisu hteli ni u jedan savez, ni u jedan pakt, niti van svojih granica.

Na Kosovu su stali protiv Otomanskog Carstva da zaštite Evropu. 

Posle su ustali protiv Austrougarske da zaštite svoju veru. Nema carstva ni sile protiv

koje se nisu digli.

Ubili su cara Murata i prestolonaslednika Ferdinanda, i sopstvenog kralja su

obezglavili kad je hteo da ih podjarmi austrougarskom politikom.

Zanimljive je, takođe, da su u momentima svih svojih krvavih istorijskih

stradanja uvek ostajali bez svojih saveznika. Na bojnom polju su pobeđivali, za pregovaračkim stolom gubili... pri tome nikada nisu bili teroristi niti antisemiti, podjednako vole sve ... čak ni mrave ne gaze jer su i oni božija stvorenja - dodao je gadljivo i sa prezrenjem.

Dejv je ćutke posmatrao Ditriha Heflera slušajući kako se silno žesti na očiglednu nepokornost jednog naroda...

Hefler je otpio gutljaj čaja i nastavio ...

- Moram priznati da zaista nisam shvatio šta su to Srbi branili i zašto su se uvek vraćali na isti prostor oko Kosova ... znate, Kosovo je srpska svetinja, tu

su se uvek vodili najžešći srpski ratovi, najveće su udare trpeli baš na tom mestu ... moje kolege će se složiti da su srpski generali i vojskovođe bili najbolji

vojnici i stratezi... a motiv njihove odbrane i žrtve bio je »Za krst časni i slobodu zlatnu«...

Ne znam šta će današnji političari uraditi sa njima; ako poživim biće interesantno gledati... Dosad su se samo Evropljani kupali u srpskoj krvi, a sad ih i Amerikanci već deset godina pritiskaju raznim sankcijama ne bi li ih oslabili.

Ruke svojih vojnika još nisu okrvavili, to su prepustili svojim hrvatsko-muslimansko- albanskim slugama. 

Rezultat više nego jadan: Srbi su postali svojevrsna američka noćna mora. Amerika je mislila da će Srbe preko noći naučiti

pameti... nisu se poučili evropskim iskustvom. Mi se borimo protiv njih već vekovima ... - zavrteo je glavom - taj narod je poput feniksa: uvek se diže iz krvavog pepela.

Moram dodati da u tom sukobu imam pomalo navijačke strasti ... prosto je iritirajuće da tako malobrojan narod, a ima ih tek toliko da ih možete staviti u

nekoliko većih prekookeanskih brodova i preseliti zauvek sa Balkana, uspeva da odoli svim svetskim osvajačima ...

Dejv je odložio praznu šoljicu od najfinijeg austrijskog porculana ... Naročito ga je zaintrigiralo šta su to Srbi toliko branili i od Austrougara i od Rusa i od Nemaca i Otomanskog Carstva, pa, evo sad i od Amerikanaca ...

- Profesore Hefler! ... Šta znate o Srbima?

- Znam da ih ne volim - bio je gotovo decidan. - Da nije bilo Srba svetski poredak bi bio danas mnogo drugačiji. Oni žive u predsoblju Evrope ... niti

Evropa zbog njih može u Aziju niti Amerika opet, zbog njih, može u Evropu ...

Oni su čuvari vrata četvorosobne kuće, pred tim vratima ceo svet je stalno zveckao oružjem i novcem ... ne reaguju ni na jedno ni na drugo.

Još nije pronađena tajna lozinka; bojim se da će i Amerikanci izgubiti strpljenje ... Šta god da se Srbima nudi oni to odbijaju ...

- A profil naroda? - upitao je Dejv ...

-Apsolutno su nepredvidljivi: nekada savršeno urade ono što tražite od njih, a onda, kako njihova poslovica kaže, „okrenu ćurak naopako" ...

Mnogo su krvarili zarad Evrope, i još se niko nije rasplakao nad srpskom sudbinom. Svet je nekako sa oduševljenjem prihvatio njihovu satanizaciju, a niko nije pomislio da se oni jednostavno brane. 

Mislite da su se Srbi nasekirali što ih svet ne voli. Verujte, ni najmanje. Gotovo da i nisu pokušali da svet razuvere ...

Sve to što im se dešava Srbi smatraju za svojevrstan Antihristov napad na

pravoslavlje, i u toj borbi jedini saveznik im je Bog ... Pod takvim pritiscima kakve oni trpe, verujte mnogi bi ga se odrekli ... Čini se da su oni spremni da otrpe do kraja. "

петак, 15. јануар 2021.

Замена теза

До сада су оптуживали невакцинисану децу да су крива што су се вакцинисана деца разболела од невакцинисане, и онда онај болестан став – они који нису вакцинисани не треба да очекују здравствену заштиту… о да,… криминалци и убице након инцидента могу да очекују помоћ, али ко се није вакцинисао не може.


Не него овако треба:


Они који одлуче да се вакцинишу нека сносе одговорност ако им се нешто лоше деси јер, ем смо им нашим парама купили вакцине (из заједничког здравственог фонда или из буџета који ми пунимо), ем после треба да финансирамо лечење нежељених дејства, рецимо када за пар година добију неку аутоимуну болест. О да, научни радови говоре о томе да су вакцине окидачи за аутоимуне болести (озбиљни научници тврде да аутоимуне болести нису наследне, јер се аутоимуни одговор тела не може наследити).


Дакле они који хоће да се вакцинишу морају на себе преузети одговорност, поштено! Не може друштво да финансира скупе и доживотне „терапије“ које опет, гле чуда, производе исти они који производе и вакцине. Одличан бизнис.


Даље, онима који не верују да вакцина може да оштети дете, треба дати да гледају и да учествују данима и ноћима доживотно у одгајању деце која су оштећена након вакцинације, било би праведно и поштено да им се некако омогући и да на својој кожи и својој души осете како је то родити здраво дете и пар сати након вакцине доживети трагедију. Дакле фино заговорницима вакцина, који константно, агресивно, упорно, серијски и монструозно терају здраву децу да се вакцинишу, омогућити да искуствено виде на својој кожи доказ ком се годинама исмевају. Понекад је потребно да искуство ошамари тупог и глупог, како да би се тако коначно отрезнио. Сурово али поштено!


Даље,

Нека вакцинисани не очекују од невакцинисаних да улазе у ризик вакцинације, јер свако има право да избегне ризик! Зашто вакцинисани дискриминишу оне који не желе да ризикују свој живот и здравље? Свако има право да избегне ризик, здрав има права да се не вакцинише и тиме да избегне ризик од нежељених дејства вакцине, онај ко верује да ће га вакцина спасити грипе, вируса, короне, тај нек се вакцинише и тако се „заштити“, а ако сматра да то није довољно и да треба сви да се вакцинишу, онда му је јасно да вакцина није ефикасна и делотворна, а ако нешто није ефикасно и делотворно то не може представљати поуздану и прихватљиву превентивну меру. Свако ко верује у вакцине нека се вакцинише, и нека схвати коначно да ризик који носи вакцинисање није ништа мањи од ризика који носи вирус! Напротив грип се прележи (безболно једино ако фармацеутски синтетички лекови нису уништили имун систем, па због тога лице не преживи ни вирус ни прехладу, јер је годинама корисник неких „лекова“), али последице нежељених дејства вакцине су широке и могу бити много теже од самог вируса. Поштено је да свако има право да избегне ризик.


Даље, нека престану да прете људима који нису вакцинисани, да неће имати права на здравствену заштиту, лекар по закону мора да пружи медицинску помоћ, сваком, и криминалцу и силоватељу и невакцинисаном детету, једино ако се лекару баш иде у затвор или ако га сврбе паре. Сваки лекар који одбије да пружи помоћ треба кривично да одговара. Поштено.


Даље, онима који заступају став да је сваки лек ризичан, па и вакцина и да је смешно то што тражимо гаранције на безбедност вакцине, треба забранити да икада више у животу добију гаранцију на било чега, и на усисивач и на фрижидер и на мале и велике кућне апарате, јер то је струка правила и нека верују струци гаранција им не треба. Поштено.


И за крај, свима којима до сада није јасно да се боримо за право на слободан избор и наша Уставна права и да ником не сметамо и да никог не дирамо и да нисмо антивакцинаши, дакле свима њима, када се обелодани истина, а хоће врло брзо, трајно доживотно спомињати колико нису били у праву и захтевати од њих да бирају да се или одрекну права на слободан избор (и терати их на све превентивне медицинске мере без да се питају о њима јер СТРУКА је тако рекла) и прогласити их некомпетентним незналицама, или да бирају да се јавно доживотно извињавају свима за сваки моменат у ком су отежавали ову борбу, притом исмевајући се родитељима који само траже право на слободан избор.


Не треба мењати тезе:

Невакцинисани нису криви вакцинисаним.

Ризик од вакцинације већи је од ризика саме грипе, богиња, вируса.


Сви смо ми људи, али ретко ко је човек.


Адвокат Милина Дорић,

заменик председника Покрета Живим за Србију

субота, 9. јануар 2021.

Rekli su...58

 

1.     Zašto gubitak ljubavi toliko boli? Nemam više odgovore na to, samo život koji sam proživeo. (Entoni Hopkins)

2.     Sudske uredbe ne mogu promeniti mišljenje, ali mogu obuzdati besmislene.Moral ne može biti ozakonjen, ali ponašanje može biti regulisano. (Martin Luter King)

3.     Inteligancija bez ambicije isto je što i ptica bez krila. (Salvador Dali)

4.     Ko smisao života nije tražio, taj nije živeo, ali ko ga je tražio, taj nikada nije bio dovoljno srećan. (Jovan Dučić)

5.     Svako poseduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma. (Fridrih Niče)

6.     Oholost čoveka danas se ocenjuje kao ambicija, lakomost kao preduzimljivost, blud kao potreba ljudske prirode. (Vladeta Janković)

7.     Ljubav traje mesec-dva. Sve ostalo je život. (Vuk Karadžić)

8.     Život treba češće mešati, da se ne ukiseli. (Maksim Gorki)

9.     Teško je dokazivati istinu koja ne izgleda verovatna. (Ivo Andrić)

10.  Ali, koji kaže da je što ovako ili onako, a drugome zabranjuje kazivati što protiv njegovih misli, onaj pokazuje da se boji istine i da se trudi da bi je kako sakrio od ljudi. (Vuk Karadžić)

11.  Čovek je slobodan samo onda ka služi istini. A istina se saznaje razumom. (Lav Tolstoj)

12.  Istina je ono što služi nemačkom narodu. (Jozef Gebels)

13.  Za istinu, kao takvu, već su vjekovima raspisane potjernice. (Miroslav Krleža)

14.  Istina je veći stranac nego mašta. (Mark Tven)

15.  Mnoga je već istina izrečena u šali. (Džordž Bernard Šo)

16.  Čovek može da veruje u nemoguće, ali čovek nikada ne može da veruje u neverovatno. (Oskar Vajld)

17.  Zadovoljstvo koje pruža trud do ispunjenja samo je sebi najdublji smisao života. (Vladeta Jerotić)

18.  Komunizam je divan, ali komunisti su grozni. (Sergej Jesenjin)

19.  Neki ljudi gledaju na preduzetništvo kao na tigra koga treba savladati. Drugi kao na kravu koju treba musti. Veoma mali broj ljudi vidi ga kao zdravog konja koji vuče natovarene taljige. (Vinston Čerčil)

20.  Generala mogu da imenujem za pet minuta, ali je teško naći zamenu za dobrog konja. (Abraham Linkoln)

21.  Cinik: Hulja koja, zbog nesavršenog vida, stvari vidi onakvima kakve one jesu, a ne onakvima kakve bi trebalo da budu. (Embouz Birs)

22.  Genije: Znati bez učenja; doći do zaključka iz nepoznatih primesa; razabrati dušu stvari. (Embouz Birs)

23.  Patriotizam: Zapaljivo s,eće koje gori na buktinji lične samopromocije. (Embouz Birs)

24.  Istorija je izveštaj, uglavnom pogrešan, o događajima, uglavnom nevažnim, koje su izveli vladari, uglavnom nitkovi, i vojnici, uglavnom budale. (Embouz Birs)

25.  Mozak: Aparat pomoću kojeg mislimo da mislimo. (Embouz Birs)

26.  Recept: Lekarevo nagađanje šta će najbolje produžiti situaciju sa najmanje štete pacijentu. (Embouz Birs)

27.  Egoista je osoba lošeg ukusa, jer je više zainteresovan za sebe nego za mene. (Embouz Birs)

28.  Govori onda kada si besan i održaćeš najbolji govor svih vremena zbog kojeg ćeš zažaliti. (Embouz Birs)

29.  Sudska parnica: Mašina u koju uđete kao svinja, a iz nje izađete kao kobasica. (Embouz Birs)

30.  Politika: Borba oko interesa prerušena u borbu oko načela. (Embouz Birs)

31.  Svetac: Umrli grešnik, prepravljen i doteran. (Embouz Birs)

32.  Smrt nije kraj. Posle nje ide sudski spor. (Embouz Birs)

33.  Pisac nije Englez, Meksikanac ili Amerikanac...Pisac nije hrišćanin, Jevrej, budista, musliman ili obožavalac zmija...Sreća je jedini smisao njegovog života, a umetnost i ljubav jedini putevi koji vode toj sreći. (Embouz Birs)

34.  Nije dobro kad se čovek na položaju ponaša nisko. Ili, recimo, kada je čovek manji od položaja, pa se vidi položaj, a čovek ne vidi. (Vladimir Bulatović Vib)

35.  Neko živi u zabludi, neko živi od zablude. (Vladimir Bulatović Vib)

36.  Posebnost i osećanje vlastitog dostojanstva postižu se kroz rad i borbu. (Fjodor Dostojevski)

37.  Teško je praznoj vreći stajati uspravno. ( Bendžamin Frenklin)

38.  Plemenit čovek je dostojanstven, ali nije gord. Prostak je gord, ali nije dostojanstven. (Konfučije)

39.  Pre bi trebalo da umremo na nogama nego da živimo na kolenima. (Frenklin Ruzvelt)

40.  Dostojanstvo pojedinca zahteva da ne bude svedeno na vazalstvo darežljivošću drugih. (Antoan de Sent-Egziperi)

41.  Sve što znamo o stvarnosti proističe iz ogleda i završava se njime. (Albert Ajnštajn)

42.  Nauka je uvek jednostavna i uvek duboka. Polustine su te koje su opasne. (Džordž Bernard Šo)

43.  Pomisli šta bi bilo od nas bez nekih zabluda. I bez nekih razočarenja. (Dobrica Ćosić)

44.  Nesrećno je svako telo koje živi samo za sebe i samo sebe radi. Pravu meru svoje nesreće uviđa tek kada počne da stari. (Ivo Andrić)

45.  Često u životu, uspeh je ono što čoveku lomi vrat. (Ivo Andrić)

46.  Čovek može da se popne na najviše vrhunce, ali ne može tamo dugo da ostane. (Džordž Bernard Šo)

47.  Ako si pažljiv na kraju kao na početku, sprečićeš neuspeh.(Lao Ce)

48.  Tajna uspeha u životu nije u tome da čovek radi ono što voli već da voli ono što radi. (Vinston Čerčil)

49.  Ja se nisam prodao za novac. Ja sam kupio uspeh po visokoj ceni.(Oskar Vajld)

50.  Osetljivim dušama pokloni su teški kao planine.

51.  Poklon uz ljubazno držanje je dvostruki poklon.

52.  Darovi su slični udicama.

53.  Dvaput daje ko brzo daje.

54.  Čovek otkrije svoje bogatstvo kad Bog dođe da traži poklon od njega.

55.  Daj i biće ti dato.

56.  Što sa svojim prijateljima plemenito podeliš, barem spaseš od svojih naslednika.

57.  Daj, ako je moguće poštedi sirotog čoveka sramote moljenja.

58.  Poklon zavede i ljude i bogove.

59.  Poklonjenom konju u zube se ne gleda.

60.  Od kad je Eva poklonila Adamu jabuku, među polovima postoji nesporazum kada je reč o poklonima.

61.  Nije izlazak iz luke već povratak u nju ono što određuje uspešnost putovanja.

62.  Niko ne supeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom greškom.

63.  Postoji samo jedan uspeh, da možeš da provedeš svoj život na svoj način.

64.  Moli se da uspeh ne dođe pre nego što ćeš biti sposoban da ga podneseš.

65.  Ako želite da uspete u društvu, ubijte svoju savest.

66.  Ko nije pripremljen na veliki uspeh koji je postigao, obično ostatak života provodi kod psihijatra.

67.  Za ljude nema ničeg uverljivijeg od uspeha, oni se svojevoljno klanjaju sreći i slavi.

68.  Potrebna je usamljenost da bi se uživalo u svom srcu i da bi se volelo, ali da bi se uspelo, treba biti poznat u društvu.

69.  Iza svakog uspeha je ponosna supruga i iznenađena tašta.

70.  Starenje nabora telo. Odustajanje nabora dušu.

71.  U zdravom telu zdrav duh.

72.  Onaj ko je rob svog tela biće rob mnogih gospodara.

73.  Savršenstvo duše ispravlja slabost tela, ali snaga tela bez razboritosti ne čini dušu ništa boljom.

74.  Čovekovo telo najbolje oslikava njegovu dušu.

75.  Buda je svets, svest o telu i umu koja sprečava narastanje zla u oboma.

76.  Kad bismo znali kako je naše telo sačinjeno, ne bismo smeli ni da se pomaknemo.

77.  Ne plašim se aveti. Živi su strašniji samo zato što imaju telo.

78.  Zablude srca nisu manje kobne od zabluda razuma, a čovek se čak teže oslobađa takvih zabluda jer su prožete blagošću.

79.  Samo velike zablude dižu ljude u borbu. Velike istine mire.

80.  Jedno o drugom bili smo u zabludi. Bila su to najlepša vremena.

81.  Zablude nekog velikog duha poučnije su nego istine malog.

82.  Svaki čovek greši, samo nerazuman istraje u svojoj zabludi.

83.  Zablude su neophodne da bi se preživelo.

84.  Glavni uzrok zabluda potiče od predrasuda iz detinjstva.

85.  Vidim, znam, verujem, izašao sam iz zablude.

86.  Zabluda je tužna legenda.

87.  Svaka zabluda je onoliko opasna koliko u njoj ima istine.

88.  Ljudi istinu, ali praštaj zabludu.

89.  Umetnost je ja. Nauka je mi.

90.  Umetnost je u isti mah i najnaivnija i najprepredenija od ljudskih delatnosti.

91.  Život je veoma lep, ali mu nedostaje forma. Cilj umetnosti je da mu da formu.

92.  Umetnost ne uči ničemu osim smilsu života.

93.  U umetnosti je deo prepušten čovekovoj volji mnogo manji nego što se u to veruje.

94.  Ako umetnost uči nečemu (i samog umetnika, pre svega) - uči ga izolovanosti ljudskog življenja.

95.  U umetnosti, kao i u ljubavi, instinkt je dovoljan.

96.  Umetnost je drvo koje ima manje grana nego nauka, ali su joj koreni dublji i grane deblje nego u nauke.

97.  Da učini da se osećamo mali na pravi način, to je funkcija umetnosti. Ljudi samo mogu da učine da se osećamo mali na pogrešan način.

98.  U umetnosti ima suza koje često leže preduboko za misli.

99.  Teško umetnosti onde gde vladaju puritanci.

100. Jedini predeo gde je božansko vidljivo jeste predeo umetnosti, ma kojim imenom mi izabrali da ga zovemo.

101. Umetnost ide napred, a za njom stražari.

102. Nauka je za one koji uče. Poezija je za one koji znaju.

103. Pravilno shvaćena nauka leči čoveka od oholosti. Ona mu, naime, pokazuje njegove granice.

104. Ne postoji nacionalna nauka kao što ne postoji nacionalna tablica množenja. Šta je nacionalno, nije više nauka.

105. Nauka povećava našu snagu u meri u kojoj uništava naš ponos.

106. Nauka je samo jedan od oblika istine.

107. Nauka nije ništa drugo do uvežbano i organizovano opšte mišljenje.

108. Nauka nam je obećala istinu...ona nam nikad nije obećala ni mir ni sreću.

109. Filozofija počinje tamo gde nauka prestaje.

110. Nauka nam se predaje kao velika pozitivna vrednost. Da li je ona to i onda kada apsolutizacijom materijalnog sveta likvidira čovekovo samopouzdanje?

111. Šta je dostojanstvo bez poštenja.

112. Nema tog dostojanstva koje se ne bi istopilo u bolu.

113. Naše dostojanstvo nije u onome što radimo već u onome što razumemo.

114. Sloboda, moralnost i dostojanstvo svakoga čoveka sastoje se u tome da on čini dobro ne zbog toga što je na to prisiljen, već zbog toga što ga jasno shvata i želi.

115. Zajmodavac je gori od robovlasnika; vaš gospodar vlasnik je vašeg života, a zajmodavac - vašeg dostojanstva.

116. Ima delova ljudskog tela koji se u običnom kulturnom razgovoru i klasičnoj literaturi ne spominju. Nemaju ime. Sem na latinskom.

117. Kakvo je teško breme ime koje je prebrzo postalo slavno.

118. Dobro ime se brže izgubi nego stekne.

119. Kako je uzaludno ime bez zasluga.

120. Rasutost i razbacanost imena u mnogim ustima mi zovemo - stvaranje velikog imena.

121. Ja bih radije sam sebi stvorio ime nego ga nasledio.

122. Ime je sudbina. (Nomen est omen)

123. Dobro ime vredi više od zlatnog lanca.

124. Lepo ime, i to je važno. Kako bi mi bilo mrsko kad bih nežnosti morao vezati uz neko ružno ime.

125. Ime nije nešto beznačajno. Pa napoleon je radi velikog imena razbio bezmalo pola sveta.

126. Ne preduzimajte nikakve akcije zbog imena. Ime je nesigurna stvar na koju ne možete računati.

127. Čovekovo ime je omamljujući udarac od koga se on nikada ne oporavi.

128. Konj je opasan na oba kraja i neudoban po sredini.

129. Goruće oduševljenje, uz osećanja i upornost konja, osobine su koje najčešće donose uspeh.

130. Momci žude za autom od 500 konjskih snaga. Ja više volim onu jednu - konja. To je mačo. Kreneš po devojku i pojaviš se na konju.

131. Polovina neuspeha u životu potiče od toga što u galop terate konja koji već hramlje.

132. Razlika u mišljenju je ono što od čoveka stvori misionara, a od teglećeg konja - trkačkog.

133. Možda joj nećeš biti prvi muskarac, ni poslednji ili jedini. Volela je pre tebe, a možda će voleti i posle. Ali ako te sada voli, zar je bilo šta drugo bitno? Ona nije savršena, ali nisi ni ti. I vas dvoje možda nikada nećete biti savršeni zajedno, ali ako te ona može nasmejati, naterati te da se dvaput zamisliš, priznati da je ljudsko biće i da greši, drži se nje i daj joj najviše sto možeš. Možda neće misliti o tebi svake sekunde u toku dana, ali će ti dati deo sebe za koji zna da ga možeš slomiti - njeno srce. Zato nemoj da je povrediš, nemoj da je menjaš, nemoj je analizirati i ne očekuj više nego što ona može da ti da. Smej se kad te čini srećnim, daj joj do znanja kad te izluđuje i neka ti nedostaje kada nije u blizini. (Bob Marli)

134. Mnoge ljude smatraju mudracima samo zato što ćute. (Vilijam Šekspir)

135. Nijedan mudar čovek nikada nije zaželeo da bude mlad. (Džonatan Svift)

136. Devet desetina mudrosti jeste biti mudar u pravom trenutku. (Frenklin Ruzvelt)

137. Mudrosti pripada intelektualno shvatanje večnih stvari, znanju pripada racionalno znanje o privremenim stvarima.

138. Nikada priroda ne govori jedno, a mudrost drugo.

139. Saznanje se može saopštiti, ali ne i mudrost.

140. Mudar nije onaj ko mnogo zna nego onaj čija se znanja korisna.

141. Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja jer je domovina plemenite duše čitav svet.

142. Mudrost se sastoji u tome da se baci u more što manji deo tovara, da bi brod plovio lako.

143. Mudar čovek vidi onoliko koliko mu treba, a ne onoliko koliko bi mogao.

144. Ima nade da će postati mudar onaj koji je otkrio da to nije.

145. Uloga mudrosti jeste da napravi razliku između dobra i zla.

146. Jesen je drugo proleće kad je svaki list cvet.

147. Ljubav je kao jesenja kišica. Sitno pada, ali preplavljuje reke.

148. Čovek ne može da uživa u plodovima jeseni ukoliko ga i dalje ushićenjem ispunjavaju mirisi prolećnog cveća.

149. Unutrašnje bogatatstvo nastaje iz sukoba koje izazivamo i održavamo u nama.

150. Onaj kome je genijalnost usud ne može da se sačuva, on nema sposobnost prilagođavanja zahtevima ovog sveta.

151. Mnogi čuju šta govoriš. Prijatelji slušaju šta govoriš. Najbolji prijatelji slušaju ono što ne govoriš.

152. Stvari postoje oko nas, iščekujući onoga ko će otkriti njihovu ličnost.

153. Kako nevino i vedro živi dete pre nego što upozna Posejdona, i kako postaje nemirno kada počne da ga šiba Bog, kakav ga gušeći nemir obuzima, kakve se divlje slike i tamni nagoni bude u njemu kada mu uzburka krv.

154. Ništa nije nemoguće voljenom srcu.

155. Malo šta ostaje nemoguće pred revnošću i veštinom.

156. Moguće pita nemoguće: „Gde je tvoje boravište?“ „U snovima nesposobnog“, stiže odgovor.

157. Ništa nije nemoguće za čoveka koji to ne mora sam da uradi.

158. Svaki čovek je jedna nemogućnost dok se ne rodi, sve je nemoguće dok ne vidimo da je moguće.

159. Niko ne može da bude primoran da uradi ono što nije moguće.

160. Čovek i samo čovek može da učini nemoguće.

161. U snovima i ljubavi ne postoji nemoguće.

162. Pesnik je lažov koji uvek kaže istinu.

163. Pesnik je oduvek bio onaj koji u drugima leči bolest od koje sam umire.

164. Pesnici i heroji su od iste vrste. drugi čine što su prvi razumeli.

165. Pesnička reč može da bude teška i po nekoliko godina.

166. Ima istina koje mogu ubiti jedan narod.

167. Najteže je sa istinom u vreme kada sve može biti istina.

168. Ne verujete u sva kazivanja, jer su ona istinita, a vi, kao što ste naučili, više volite laži.

169. Ima istina koje nisu za sve ljude, niti za sva vremena.

170. Gledao sam istinu u oči. Prva je trepnula.

171. Istina može ponekad izaći i iz đavolovih usta.

172. Istinu ćete vrlo lako prepoznati po tome što će vam biti neprijatna.

173. Za život je potrebno imati nerava. To je posao kao i svaki drugi.

174. Umetnost življenja sastoji se u večitom pretvaranju ružnog u lepo.

175. Ljudski život ima samo dva stožera, glad i ljubav.

176. Život je ono što nam od njega ostave epoha, država i bračni partner.

177. Ko živi bez ludosti nije tako mudar kako misli.

178. Dok mudraci proučavaju život, budale ga prožive.

179. Život je kratak dan, ali to je radni dan.

180. Onog trenutka kada čovek počne da se pita šta je kreja, a šta vrabac, više ne vidi ptice i ne čuje njihov poj.

181. Ptica ima gnezdo, pauk mrežu, a čovek prijateljstvo.

182. Ljubomora je sestra ljubavi kao što je Đavo brat anđela.

183. Karakter je organizovana pobeda.

184. Karakter je savršeno organizovana volja.

185. Karakter je taj koji gradi egzistenciju od okolnosti.

186. Nije dovoljno imati velike osobine, treba znati njima upravljati.

187. Čovek nikada živopisnije ne oda svoj karakter nego kad opisuje karakter nekog drugog.

188. Što je čudniji čovekov karakter to mu bolje pristaje.

189. Ništa tako ne otkriva slabosti u čovekovom karakteru kao javni život.

190. Karakter je priroda u najvišem obliku.

191. Loši ljudi, kad su srećni, postanu nepodnošljivi.

192. Istorija čoveka je u njegovom karakteru.

193. Današnje društvo odlikuju laži, prevare i intrige. To su prosto postala uobičajena pravila ponašanja i odnosi među ljudima. Toliko prihvaćena, da svako suprotno delanje znači odstupanje od tipičnog i normalnog.

194. Nije odgovor koji prosvećuje, nego pitanje.

195. Da li je čovek pametan možeš proceniti po njegovim odgovorima, a da li je i mudar , po njegovim pitanjima.

196. Postavljanje pitanja je ozbiljan posao. Isto kao što je i suočavanje sa odsustvom pravog odgovora.

197. U pravom pitanju laži polovina umnosti.

198. Onome koji zna sve odgovore nisu postavljena sva pitanja.

199. Ljubaznost je način da se dobije pozitivan odgovor bez postavljanja jasnog pitanja.

200. Stvarno obrazovan čovek je onaj koji shvata da neka pitanja ostaju uvek bez odgovora.